Prvi šok u Kini uslijedio je nakon niza liberalizirajućih reformi u Kini 1990-ih i njezina pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2001. Za potrošače u SAD-u to je donijelo značajne koristi. Jedan dokument iz 2019. otkrio je da su potrošačke cijene robe u SAD-u pale za 2% za svaki dodatni postotak tržišnog udjela koji je prigrabio kineski uvoz, pri čemu su najveću korist osjetili ljudi s niskim i srednjim primanjima. Ali šok u Kini također je pojačao pritisak na domaće proizvođače. Godine 2016. Autor i drugi ekonomisti procijenili su da su SAD izgubile više od dva milijuna radnih mjesta između 1999. i 2011. kao rezultat kineskog uvoza, jer su proizvođači namještaja, igračaka i odjeće pokleknuli pred konkurencijom, a radnici u zapuštenim zajednicama pokušavali pronaći nove uloge. Čini se da je svojevrsni nastavak u tijeku. Kinesko gospodarstvo poraslo je 5,2% prošle godine, što je niska stopa prema njezinim standardima, a očekuje se da će dodatno usporiti jer dugotrajna kriza nekretnina ruši ulaganja, a potrošači obuzdavaju potrošnju. Capital Economics, konzultantska tvrtka, smatra da će se godišnji rast usporiti na oko 2% do 2030. Peking nastoji napraviti gospodarski preokret ulažući novac u tvornice, posebno za poluvodiče, zrakoplovstvo, automobile i opremu za obnovljivu energiju, te prodajom dobivenog višak u inozemstvu. Protekcionizam bi mogao prenijeti dio deflacijskog utjecaja na druge dijelove svijeta, budući da kineski izvoznici traže nova tržišta u siromašnijim zemljama. Ta bi gospodarstva mogla vidjeti kako njihove vlastite novonastale industrije nestaju pred kineskom konkurencijom, slično kao što su SAD činile u ranijem razdoblju.
@ISIDEWITH2mos2MO
Možete li zamisliti budućnost u kojoj na vaše izglede za posao utječu ekonomske politike zemalja na pola puta u svijetu?
@ISIDEWITH2mos2MO
Što mislite o ideji žrtvovanja tisuća radnih mjesta u vašoj zemlji kako biste imali koristi od nižih potrošačkih cijena?
